PREPORUČENO
LJEKOVITO BILJE

Frangula

Frangula
Latinski naziv: Rhamnus frangula L Ljekarničko ime: Frangulae cortex Drugi nazivi: krkovina, krušica, pasja ljeska, smrdljika, pasjakovina

Sikavica

sikavica1
Latinski naziv: Silybum (Carduus) marianum L. Drugi nazivi: badelj, bijeli stričak, bodena neža, divji artičok, gospin trn, magareća salata, ostropec, ošebalj, ošljebad, sjekavica, šarena badeljka, šareni čkalj, trn svete Marije,...

Bosiljak

bosiljak
Latinski naziv: Ocimum basilicum L. Drugi nazivi: Bosiok, bosilje, fasliđan, masliđan

Aloe Vera

aloevera.jpg
Latinski naziv: (L.) Burm.f. Liliaceae Drugi nazivi: Aloe, Aloe Vera Barbadensis Miller

PREHRANA

Kelj

kelj1
Kelj (Brassica oleracea L) je lisnato povrće, varijetet kupusa, sa specifičnim karakteristikama koje ga čine zasebnom povrtnom kulturom. Izvorno se uzgaja u Aziji i na Mediteranu, no široko je rasprostranjen i u sjevernoj Europi te Americi.

Rajčica

rajcica
Prirodoznanci su utvrdili da rajčica potječe iz Južne Amerike, određenije – iz Perua. Kao divlja, samonikla biljka rajčica raste diljem čitave Južne Amerike te u Meksiku.

B5 vitamin

vitamini2
Vitamin B5 ili pantotenska kiselina tradicionalno pripada skupini B-kompleksa, vitamina topljivih u vodi. Pri normalnoj prehrani kod čovjeka nije poznata hipovitaminoza jer je taj vitamin vrlo rasprostranjen u prirodi.
Pretraživanje bolesti po abecedi

Salmoneloze

Salmoneloze -CroMaps zdravstveni vodičSalmoneloze su bolesti uzrokovane bakterijama roda Salmonella, koje pripadaju porodici Enterobacteriaceae. Ubrajamo ih u zoonoze odnosno bolesti koje se sa životinja prenose na ljude i jedna su od najčešćih zoonoza na svijetu. Salmoneloza je bakterijska infekcija tankog   i debelog crijeva. Hrana koju jedemo više manje nikada nije sterilna, u njoj se uvijek mogu naći mikroorganizmi. Trovanje hranom često izazivaju bakterije u hrani kojom se nije rukovalo pravilno ili nije termički kvalitetno obrađena. Ljeto je i vrijeme kada se češće javljaju neke bolesti poput salmoneloza.

Uobičajeni izvori salmonela su životinje koje se uzgajaju zbog mesa, perad, sirovo mlijeko, jaja i proizvodi od jaja. Drugi opisani izvori uključuju zaražene kornjače – kućne ljubimce, grimiz (karmin, vrsta crvene boje) i kontaminiranu marihuanu. Salmonele ulaze u organizam konzumacijom kontaminirane hrane, a kako su salmonele prvenstveno paraziti crijeva, bolest koja nastaje upala je sluznice gastrointestinalnog trakta. Ta upala manifestira se kao akutni gastroenteritis. Slijedeća bolest koju mogu uzrokovati salmonele jest crijevna groznica, odnosno tifusni sindrom ili trbušni paratifus. Ta je bolest rjeđa, podsjeća na trbušni tifus, ali tijek je blaži i kraći.

Koji su načini prijenosa - konzumiranjem nedovoljno termički obrađene hrane (meso, jaja, mlijeko i njihove prerađevine); rukama zaražene osobe koja rukuje hranom; kontaminiranim priborom ili preko radne kuhinjske površine.

Najvažnije su preventivne mjere poput pranja ruku prije pripremanja i konzumiranja hrane jedna je od osnovnih i najvažnijih mjera u prevenciji i suzbijanju salmoneloza kao i dobra termička obrada hrane (80 °C), osobito mesa i jaja, te izbjegavanje pripremanja kremastih kolača i domaćih majoneza od sirovih (termički neobrađenih) jaja. Neke vrste mesa, kao što su piletina i puretina, posebno su rizične.

Simptomi
Salmoneloze se najčešće klinički manifestiraju kao akutni gastroenteritis ili otrovanje hranom s karakterističnim simptomima -povraćanje, proljev i bolovi u trbuhu. Nakon inkubacije od 12 do 48 sati bolest počinje naglo, zimicom, visokom vrućicom, glavoboljom, bolovima u trbuhu, mučninom, povraćanjem i proljevom, stolice su u početku rijetke, smrdljive, zelenkaste, a kasnije mogu biti i potpuno vodenaste. Nakon razvitka simptoma bolesti, javlja se klonulost, žeđ, pospanost, a kod težih oblika bolesti bol u nogama, suhoća sluznica. Ti simptomi rezultat su upale sluznice gastrointestinalnog trakta i gubitka tekućine i soli. Kod srednje teških oblika bolesti simptomi nestaju nakon 2-5 dana, a kod teških oblika traju i dulje.

Dijagnoza
Dijagnoza se postavlja na temelju bakteriološke pretrage uzorka stolice i eventualno uzorka povraćenog sadržaja. Prognoza je obično dobra, ako nema druge teže bolesti u podlozi.

Liječenje
Strogim pridržavanjem uputa liječnika i propisane dijete, bolest prolazi za nekoliko dana, a najvažnije je što prije nadoknaditi izgubljenu tekućinu i soli. Primjena antibiotika ne preporučuje se jer oni uništavaju i fiziološku crijevnu floru odnosno dobre bakterije koje štite sluznicu crijeva od patogenih mikroorganizama. Nakon akutne faze bolesti dobra se pokazala primjena nekog dodatka prehrani koji sadrži probiotike radi što bržeg oporavka i normaliziranja funkcije probavnog sustava.

Kako prevenirati bolest?
Prije rukovanja s hranom obavezno perite ruke, radne površine i pribor vrućom vodom i deterdžentom;
• Prije termičke obrade namirnice temeljito operite;
• Namirnice koje kuhate potpuno termički obradite;
• Izbjegavajte pripreme jela od termički neobrađenih jaja;
• Pripremljeno jelo ne smije stajati duže od 2-3 sata na sobnoj temperaturi;
• Odmrzavanje hrane, kao i podgrijavanje, obavite u što kraćem roku bez duljeg stajanja na sobnoj temperaturi;
• Sirovu hranu odlažite u zatvorene i zasebne posude te držite u hladnjaku na temperaturi ispod 8° C.

 

na vrh

Komentari

Ova stranice za sada nema komentara.

RSS feed za komentare ove stranice | RSS feed za sve komentare

Komentiraj


Napomena:
Poštovani/a zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Vaš komentar će biti objavljen nakon odobrenja urednika.