BOLESTI

Urtikarija

utrikarije
Urtikarija (koprivnjača) je alergijsko oboljenje kože, koje može nastati uslijed djelovanja velikog broja raznih čimbenika koji mogu biti lijekovi, posebice penicilin, analgetici, acetilsalicilna kiselina, inzulin, antitetanusni serum, kozmetički preparati, razne vrste hrane (ribe, školjke, jagode i drugo voće, sirevi, jaja),...

PREHRANA

B1 vitamin

vitamini2
Vitamin B1 (tiamin, aneurin) je vitamin koji se otapa u vodi i ima važnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata. Vrlo je važan i za normalno funkcioniranje živčanog sustava, a pomanjkanje tog vitamina uzrokuje bolest poznatu pod nazivom beri-beri.
Pretraživanje ljekovitog bilja po abecedi

Sastojci ljekovitog bilja

Glavni sastojci ljekovitog bilja

Efekt koji će ljekovite ili aromatične vrste biljaka proizvesti, bilo da se radi o medicini ili kulinarstvu, zavisi od glavnih sastojaka svake vrste, ali i količina ovih sastojaka u samoj biljci. Kod većine vrsta stanište na kojem rastu (klimatski uvjeti, zemljopisni položaj, vrstu tla, količina vlage i sl.) U velikoj mjeri utječu na kvalitetu i kvantitet ovih sastojaka. Često se događa da uzgojene vrste posjeduju daleko slabiji učinak u primjeni od biljaka branih na prirodnom staništu (jedan od najkarakterističnijih primjera je šumska jagoda - Fragaria vesca, koja se uspješno može uzgajati i u kućnom vrtu, ali pri tome gubi i karakteristični okus i svoja ljekovita svojstva). Zato bi kod plantažiranja i uzgoja ljekovitog i aromatičnog bilja trebalo poznavati uvjete staništa svake uzgojne vrste i omogućiti biljkama slične uvjete pri prirodnom uzgoju.

Alkaloidi su gorke tvari, važni su sastojci mnogih lijekova, u većoj količini manje ili više otrovni. Karakteristična vrsta je velebilje (Atropa belladona L. - ludača, bun, veliko bilje, golemo bilje, luda trava, vučja trešnja, pasja jagoda).

Glikozidi u svojim molekulama sadrže biljni šećer glukozu. Biljke ih sadrže u velikim količinama. Imaju vrlo značajnu ulogu u zaštiti organizma od raznih, pa i malignih oboljenja, djeluju kao blaga sredstva za čišćenje, izazivaju znojenje, poboljšavaju apetit ... U većim količinama također mogu biti štetni.

Saponini se u narodnoj medicini koriste kao sredstva za iskašljavanje (najpoznatija je jaglac - Primula). Izdvojeni iz biljaka koriste se za iste svrhe i u farmaciji.

Tanini su neotrovna jedinjenja oporog ukusa. U obliku raznih preparata koriste se za ispiranje usta pri raznim upalama sluznice i kao obloge kod opekotina nižeg stupnja. Daju se protiv suvišnog znojenja nogu i promrzlina. Često se koriste i kao sredstva protiv proljeva.

Eterična ulja su bistre, aromatične, lako pokretljive, hlapljive tekućine, glavni sastojak aromatičnih biljaka. Najviše eteričnog ulja ima u plodu kima (Carum carvi), rizomu iđirota (Acorus calamus) i lišću kadulje (Salvia officinalis) i timijana (Thymus vulgaris). Aromatične biljke i eterična ulja koriste se za izradu raznih ljekovitih pripravaka, zatim u kozmetici, u prehrambenoj industriji kao začini itd.

Smole su složena hemijska jedinjenja, netopiva u vodi i predstavljaju mješavinu raznih kiselina, alkohola i drugih spojeva. Rastvaraju se u alkoholu i drugim organskim otapalima. Rastvaranjem smola u eteričnom ulju dobivaju se balzami.

Fitoncidi su antibiotici koje sadrže mnoge biljke. Dokazano je da mnogi hlapivi biljni sastojci uništavaju patogene mikroorganizme, ili sprečavaju njihov razvoj. Zato se ovakve biljke nazivaju prirodni antibiotici. Najpoznatiji prirodni antibiotik svakako je češnjak (Allium sativum), kao i breza (Betula pendula), koja se zbog visokog sadržaja fitoncida, koje ispušta u okolni zrak, često sadi oko zdravstvenih ustanova.

Vitamini su prirodna, fiziološki aktivni organski spojevi neophodni za normalno funkcioniranje čovjekovog organizma. Vrlo su važni za jačanje imuniteta. U skupinu vitamina svrstana su razna organska jedinjenja, koja nisu međusobno srodna. Većinu vitamina ljudski organizam nije u stanju proizvesti, pa se oni moraju unositi hranom. Pravilnom prehranom osigurava se dovoljno vitamina, dok siromašna dovodi do avitaminoze - nedostatka vitamina, i njome uzrokovanih raznih bolesti. Vitamini se, naravno, mogu uzimati i sintetizirani u različitim farmaceutskim preparatima, ali su prirodni, sadržani u različitim biljnim dijelovima, daleko važniji i korisniji. Pravilnim unosom u potrebnim količinama oni djeluju preventivno, sprječavajući prijemčivost organizma za razne bolesti.

Enzimi su organski biokatalizatori, izgrađeni od bjelančevina, koji se ne mijenjaju. Enzimi spadaju u proteine (prirodni polipeptidni lanci nastali spajanjem velikog broja aminokiserlina preko amidnih (peptidnih) veza) koji kataliziraju gotovo sve biokemijske reakcije u našem tijelu. Vrlo su značajni za izmjenu tvari - metabolizam.

Hormoni su organske tvari koje stimuliraju rast i razvoj organizma.

Masti ii ulja sadrže se u oko 3/4 svih viših biljaka, kao rezervna hrana u sjemenu. Najviše ih ima u suncokretu, soji, susamu, maku i dr. U ljekovite svrhe najviše se koriste ricinusovo (Ricinus communis) i laneno (Linum usitatissimum) ulje.

Ugljeni hidrati predstavljaju neophodne energetske sastojke hrane. Ugljikohidrati izvršavaju mnoge uloge u živim organizmima. Polisaharidi služe kao spremišta energije (npr. škrob i glikogen) i strukturalne komponente (npr. celuloza u biljaka i hitin u člankonožaca). Riboza, monosaharid s pet ugljikovih atoma, važna je komponenta koenzimâ (npr. ATP-a, FAD-a i NAD-a) i kralježnica genetičke molekule poznate kao RNA. Srodna deoksiriboza je jedna od komponenata DNA. Saharidi i njihovi derivati uključuju mnogo ostalih važnih biomolekula koje igraju ključne uloge u imunosnom sustavu, fertilizaciji, sprečavanju patogeneze, zgrušavanju krvi i razvoju.

Celuloza je značajna za normalno funkcioniranje probavnih organa. Organske kiseline, mravlja (u koprivi - Urtica dioica i voćnim plodovima), octena, oksalna, jabučna (prevladava u jezgričavu i koštuničavu voću), vinska (u mnogim voćnim plodovima), limunska (u plodovima citrusa, maline, jagode, inače je ima u svim biljkama). Voćne kiseline djeluju kao blaga sredstva za čišćenje i olakšavanje mokrenja. Zato se preporuča voće i pijenje voćnih sokova prilikom zatvora.

Minerali su izuzetno važni u prehrani. Nedostatak soli određenih elemenata (Na, CI, K, Ca, P, Fe, J) može izazvati teške smetnje u metabolizmu. Ioni natrija i klora su sastojci želučanog i crijevnog soka, ali ih nema dovoljno u biljkama, pa se njihov unos nadomješta uporabom kuhinjske soli. Kuhijsku sol treba umjereno koristiti, jer višak može dovesti do različitih poremećaja u organizmu. Kalij je široko zastupljen u biljkama, a povoljno djeluje na rad srca i mišića. Kalcij je vrlo zastupljen u biljkama, osobito u zelenim dijelovima. Vrlo je značajan za formiranje kostiju i zubi. Sudjeluje i u mehanizmu zgrušavanja krvi. Daje se i kao lijek protiv alergija. Najviše ga ima u mlijeku i mliječnim proizvodima. Fosfora ima najviše u sjemenju, korijenju i lukovicama. Jedan je od glavnih elemenata za izgradnju kostiju i zubi. Neophodan je za funkcioniranje raznih unutarnjih organa i mozga.

Željeza ima u zelenom povrću, rajčici, voću i dr. Jedan je od najznačajnijih sastojaka krvnih stanica. Jod je najzastupljeniji u morskim biljkama i nekim lišajevima. Važan je za stvaranje hormona štitnjače. U biljkama se nalaze i drugi elementi (bakar, nikal, kobalt i mangan, zatim fluor, cink, aluminij i dr.), Koji doprinose normalnom funkcioniranju organizma i podizanju njegove otpornosti na razna oboljenja.

Komentari

Ova stranice za sada nema komentara.

RSS feed za komentare ove stranice | RSS feed za sve komentare

Komentiraj


Napomena:
Poštovani/a zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Vaš komentar će biti objavljen nakon odobrenja urednika.