PREPORUČENO
LJEKOVITO BILJE

Dimnjača

dimnjaca2
Latinski naziv: Fumaria officinalis L. Drugi nazivi: pelin morski, markva, zelje rosno, trava rosna, rosnica, dim zemaljski, dimica, dimnjavica, krfulica mačja, pelinac, pelinak mali, rosica, rusno zelje, koromačić, dimarka crvena

Trnina

trnina
Latinski naziv: Prunus spinosa L. Ljekarničko ime: Flores et Fructus Pruni spinosae Drugi nazivi: trnina, trlinka, crni trn.

Milogled

milogled2
Latinski naziv: Sanicula europaea L. Drugi nazivi: zdravčica, europska zdravčica

Crvotočina

crvotocina
Latinski naziv: lycopodium clavatum Ljekarničko ime: Lycopodii Sporae, Herba Lycopodii Drugi nazivi: prašumljica, prečica, plavun, lisičak,divlja paprat.

PREHRANA

Suncokret

suncokret
Suncokret (Hellianthus annuus) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae), potječe s jugozapada Sjeverne Amerike, iz Perua i Meksika. Iz središnjih cvjetova suncokreta razvijaju se ovalni i plosnati, crni ili prošarani plodovi.

Magnezij

minerali
Magnezij (Mg) je esencijalni makromineral i elektrolit čija je uloga u organizmu višestruka. Neophodan je za metaboliziranje kalcija i vitamina C, kao i fosfora, natrija i kalija. U tijelu je prisutan u količini od 0,05 % ukupne tjelesne težine.

Krumpir

krumpir
Poznat je pod nazivima: krtola, krumpir, krumpjer, podzemnica i sl. ((Solanum tuberosum). Krumpir je jednogodišnja zeljasta biljka, koja svojim ukusnim gomoljima obogaćuje našu prehranu i danas je jedna od najraširenijih namirnica na svijetu.
Pretraživanje bolesti po abecedi

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva (SIC) je funkcionalni, kronični poremećaj probavnog sustava kojeg karakterizira bol u abdomenu povezana s defekacijom, poremećaj defekacije i distenzija trbuha. Sindrom iritabilnog crijeva ne uzrokuje trajno oštećenje debelog crijeva.
Sindrom iritabilnog crijeva-CroMaps zdravstveni vodič
Bolest pogađa 20 posto ljudi, a samo ih pet do sedam posto bude dijagnosticirano, najčešće kod mlađih od 50 godina. Dvostruko je češći kod žena nego muškaraca.  Stres povećava aktivnost crijeva uz spazme i učestale stolice, a kod depresije javljaju se sporost i lijenost crijeva uz usporene kontrakcije. Užurban način života i kvaliteta prehrane (brza, konzervirana hrana, preosjetljivost na aditive, konzervanse ili druge sastojke hrane) utječu na pojavu bolesti. Uzimanje alkohola te pušenje pogoršavaju već postojeću simptomatologiju. Znanstvenici nisu sigurni što uzrokuje sindrom iritabilnog kolona zbog toga što na crijevima oboljelih ne postoje značajne promjene te se smatra da poremećaj može biti uzrokovan promjenom u normalnoj peristaltici crijeva.

Klinička slika
Bolest se najčešće javlja (50% slučajeva) u dobi između 30. i 50. godine života Klasični simptomi su bolovi u trbuhu, opstipacija i/ili proljev te nadutost. Bolesnike možemo, okvirno,
podijeliti u grupe s prevladavajućim simptomima opstipacije, proljeva ili izmjenično proljeva i opstipacije.  Bol je kod SIC-a lokalizirana, u većini slučajeva, u lijevom donjem kvadrantu abdomena, a može imati karakter od probadajuće do grčevite, nelokalizirane boli. Simptomi se nerijetko pojačavaju nakon jela, a popuštaju nakon defekacije i u večernjim satima. Većina bolesnika sa sindromom iritabilnog debelog crijeva ispoljava smetnje u vrijeme stresa. Poremećaj funkcije debelog crijeva je uobičajena tjelesna manifestacija emocijonalne napetosti.
 
Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike, jer ne postoje definitivni testovi koji bi identificirali SIC. Potrebno je dijagnozu potvrditi isključivanjem svih drugih stanja u abdomenu koja mogu uzrokovati slične poteškoće. Kriteriji za dijagnozu SIC-a poznatiji su pod imenom ROME II kriteriji ROME II kriteriji uključuju pojavu bolova koji traju minimalno 12 tjedana u godini, a imaju najmanje dvije od sljedeće tri karakteristike:
1) smanjuju se nakon defekacije;
2) povezani su s promjenama u učestalosti stolice; i
3) povezani su s promjenom u formi stolice (vodenasta ili tvrda).  

Od dijagnostičkih testova najčešće se ordiniraju rutinski laboratorijski testovi (kompletna krvna slika, željezo) te pregledi stolice na okultno krvarenje i mikrobiološko pretraživanje. Katkad je korisno učiniti pretragu hormona štitnjače. Konačno, kod mlađih osoba, često se učini rektosigmoidoskopija, a kod starijih osoba preko 40 godina kolonoskopija. Zamjenska pretraga u ovim situacijama može biti irigografija.

Važno je prikupiti podatke o korištenju lijekova i prehrambenim navikama jer se često simptomi javljaju ili pogoršavanje kod uzimanja određenih lijekova (antibiotici, antikolinergici i drugi) i vrsta hrane (kofein, alkohol, čokolada, itd.). U većini slučajeva zahvaljujući odgovarajućoj prehrani, načinu života i kontroli stresa, sindrom iritabilnog crijeva može biti pod kontrolom.

Liječenje sindroma iritabilnih crijeva obično je dugotrajno i uključuje niz elemenata, od lijekova do psihološke potpore i promjene životnih navika, no jedan od ključnih je prehrana kojom se neugodni simptomi ovog poremećaja mogu znatno ublažiti. Lijekovi su uglavnom sredstva za rješavanje određenih simptoma, a ne za liječenje stanja, koji će se od medikamenata koristiti prvenstveno ovisi o kliničkoj slici.

U liječenju ovoga sindroma koriste se spasmolitici, antidijarojici (ukoliko su prisutni proljevi), sedativi te antidepressivi. Biljni mucilogeni (Metamucil) mogu biti od koristi u regulaciji zatvora (opstipacije), izbjegavajući tako jake nadražujuće laksative. Upotreba probiotika također može dovesti do poboljšanja stanja, a znatno se poboljšanje postiže i simultanom upotrebom biljnih pripravaka. Fizička aktivnost uz adekvatnu prehranu je od velikog značaja.

na vrh

Komentari

Ova stranice za sada nema komentara.

RSS feed za komentare ove stranice | RSS feed za sve komentare

Komentiraj


Napomena:
Poštovani/a zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Vaš komentar će biti objavljen nakon odobrenja urednika.