PREHRANA SE PREPORUČA ZA

Trihineloza

trihineloza1
Trihineloza – bolest sirovog mesa je parazitarna bolest uzrokovana nematodom Trichinella spiralis. Trichinella spiralis ima 2 razvojne faze – crijevna i tkivna (migracija ličinki iz crijeva u mišiće).  U crijevnoj fazi se javlja proljev, a u tkivnoj vrućica, jaka mišićna...

Ulcerozni kolitis

ulcerozni.jpg
Ulcerozni kolitis je kronična crijevna bolest u kojoj je debelo crijevo upaljeno i tj. kad u zapaljenoj sluznici nastaju oštećenja u obliku čireva, osim bolnih grčeva, proljeva uzrokuje epizode krvavih proljeva nerijetko popraćenih povišenom tjelesnom temperaturom.

Gastroenteritis

gastroenteritis
Gastroenteritis je upala probavnog sustava, koja zahvaća želudac i tanko crijevo i kao posljedica se javlja akutni proljev. Upala je prouzrokovana najčešće infekcijom virusima, ponekad bakterijama, njihovim toksinima, parazitima, ili neželjenim reakcijama na hranu ili lijekove.

Cistitis

cistitis
Cistitis je najčešća bakterijska upala mokraćnog mjehura. Infekcije mokraćnih puteva su najčešće uzrokovane gram negativnim bakterijama od kojih je za 80% svih infekcija odgovorna bakterija Escerichia coli koja normalno kolonizira debelo crijevo te dolaskom u mokraćni mjehur uzrokuje cistitis, a...
Pretraživanje prehrane po abecedi

Šljiva

šljiva -CroMaps zdravstveni vodičŠljiva (Prunus domestica), koštunjavo voće ukusnog ploda, podrijetlom iz Male Azije, poznata je još u starom vijeku. Danas se uzgaja preko 2000 vrsta šljiva. Najpoznatije su talijanka, požegača, aženka i mirabel.

U prehrani se šljiva koristi svježa i sušena. Od nje se pragve pekmez, džem, kompot, slatko i rakija. Svježi plod šljive sadrži u 100 grama:84% vode, 0,6% bjelančevina, 10% ugljikohidrata i 2,1 g biljnih vlakana. Od vitamina ima: 220 µg karotena (provitamin A), 3 mg vitamina C, 0,70 mg vitamina E, 3 µg folne kiseline, 1,2 mg niacina i vitamin B6, te obilje minerala: 190 mg kalija, 16 mg fosfora, 11 mg kalcija, 7 mg magnezija, natrij, željezo i bakar. Šljiva sadrži i pektine i jabučnu kiselinu.

U 100 grama ploda suhe šljive ima 23 grama vode, 2,4 g bjelančevina, 44 g ugljikohidrata i 16,1 g biljnih vlakana. U košticama ima najviše masnog ulja 45%, amigdalina i benzojeve kiseline.

Vrlo dobar okus šljive potječe od dobrog odnosa šećera (5 različitih vrsta) i voćnih kiselina. Šljive imaju nisku energetsku vrijednost, oko četiri puta manju od kruha. Zbog obilja vitamina, minerala, biljnih vlakana i prirodnih šećera, šljiva zauzima važno mjesto kao voće u prehrani. Ona pridonosi i poboljšanju pravilne prehrane, tim više što njen sastav u biološki najprihvatljivijim oblicima ljudski organizam prihvaća i time je iskoristljivost velika. Laksativno djelovanje šljive ima naročitu prednost jer je, zbog nedovoljne fizičke aktivnosti i načina prehrane, aktivnost crijeva, naročito kod starijih osoba, otežana i usporena, s nepovoljnim posljedicama.

U narodnoj medicini svježa i osušena šljiva oduvijek se koristila protiv kroničnog zatvora.

Šljivu bi trebalo mnogo koristiti u prehrani, u njenim raznim oblicima, od svježeg i sušenog ploda do kompota, džema i pekmeza, a manje je koristiti u obliku rakije, poznate šljivovice, koja se sobom donosi mnoge probleme, od narušenog zdravlja do rušenja obitelji, pogoršanja međuljudskih odnosa i sl.

Šljiva pomaže kod raznih zdravstvenih problema: regulira probavu, čisti organizam i odstranjuje iz njega štetne tvari, potiče rad jetre, popravlja apetit.

Izvor: ^ zzjzpgz.hr -Prim. doc. dr. sc. Elika Mesaroš-Kanjski, dr. med.

Šljive utječu na rad crijeva, odstranjuju crijevne nametnike kod zatvora stolice.

 

na vrh

Komentari

Ova stranice za sada nema komentara.

RSS feed za komentare ove stranice | RSS feed za sve komentare

Komentiraj


Napomena:
Poštovani/a zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Vaš komentar će biti objavljen nakon odobrenja urednika.