BOLESTI

Prva pomoć srčani udar

srcaniudarprvapomoc.jpg
Prva pomoć kod srčanog udara - srčani udar (akutni infarkt miokarda) je odumiranje manjeg ili većeg dijela srčanog mišića zbog nedovoljne opskrbe krvlju. Najčešće je uzrokovan začepljenjem jedne od koronarnih arterija (krvne žile koje opskrbljuju srčani mišić) krvnim ugruškom, što...

Hipertireoza

hipertireoza
Hipertireoza -Š titnjača, glandula thyroidea, neparna je žlijezda mještena u donjem dijelu vrata. Teška je 20-40 g, ima dva režnja povezana središnjim suženim dijelom. Normalna je funkcija štitnjače stvaranje i izlučivanje hormona u krv što je čini žlijezdom s unutarnjim izlučivanjem...

LJEKOVITO BILJE

Lan

lan
Latinski naziv: Linum usitatissimum Drugi nazivi: Glavicica, kucina, len, pitomi lan, pravi lan
Pretraživanje prehrane po abecedi

Zdrava hrana

Što je "zdrava hrana"?
 
Što reći o takozvanoj "zdravoj", "organskoj" ili "prirodnoj", "biološkoj" hrani i pomodarskim dijetama i aditivima? Prirodna hrana je svaka hrana koju stvara priroda. To su povrće, voće, meso zdravih pitomih i divljih životinja. U svijetu i kod nas u posljednje se vrijeme nalazi sve više pojedinih proizvođača koji nude "prirodnu", "zdravu" ili "organsku" hranu, koja se navodno proizvodi pod posebnim ekološkim uvjetima, ne prskajući je nikakvim kemijskim sredstvima itd. Dakako, takva oglašena "vrijedna" hrana mnogo je skuplja od uobičajene, svakom dostupne hrane.

Danas i kod nas i u SAD potrošači, barem mnogi među njima, znaju da tako reklamirana skupa "zdrava", "prirodna", "organska" hrana nije ništa drugo nego hrana koju nalazimo svugdje na tržištu. Naime, kultivirati namirnicu, na primjer grah, grašak ili kruške i jabuke, bez utjecaja okoline, nemoguće je. Zaštićivanje povrća i voća raznim kemijskim sredstvima nije dopušteno ni u jednoj državi, bez prethodno kompetentne znanstvene analize proizvoda i na temelju toga dobivene zakonske dozvole za prodaju te namirnice. Sve što može štetiti ljudskom zdravlju odgovarajući državni organi, na primjer u SAD Food and Drugs Administration (FDA) ili Uprava za hranu i lijekove, zabranjuju. Tako je, na primjer, kemikalija dietilpirokarbonat, koja je vrlo kratko vrijeme bila dopuštena u SAD, ubrzo zabranjena, kad je znanstveno dokazana njezina štetnost za ljudsko zdravlje. Danas mnogi primjenjuju pesticide, ostatke antibiotika i hormone u mesu životinja hranjenih tim sredstvima, zatim polutante teške metale, npr. živu ili arsen, azbest, vinil klorid i ostale štetne industrijske proizvode, koji potencijalno zagađuju hranu. To osobito čine špekulanti koji navodno proizvode namirnice potpuno oslobođene tih potencijalno štetnih tvari u hrani. Mnogi ljudi u SAD, a sve više i kod nas, znaju da su pesticidi kao nenamjerni aditivi velika opasnost za živežne namirnice.

Ipak, stanje nije tako alarmantno, jer je primjena pesticida u državi podložna strogim zakonskim propisima pa se i te kako posvećuje zakonska pažnja čuvanju čovjeka od njihova indirektonog djelovanja. Osim toga, čim se za neki kemijski spoj, bio on direktan, namjeran ili indirektan, slučajan i nenamjeran aditiv ili pesticid dokaže da može oštetiti zdravlje, podvrgava se vrlo podrobnoj kontroli stručnjaka i znanstvenika i zabrani, ako se sumnja dokaže, a odobri uporaba ako se sumnja otkloni. Primjer je aspartam, umjetno sladilo, kojeg su u SAD zabranili pod sumnjom da može uzrokovati rak, da je karcinogen. Nakon strogih istraživanja utvrđeno je da to nije točno pa je aspartam ponovno, ali tek nakon nekoliko godina ispitivanja, odobren, uz određena upozorenja, koja se odnose uglvnom na primijenjenu dozu tog sladila.

U suzbijanju špekulanata može mnogo pomoći, ali i odmoći javni tisak i ostala javna sredstva priopćavanja, osobito radio i televizija. Pomoći može tako da prije nego objavi neku "senzacionalnu" vijest o tome kako "brokula liječi rak" konzultira stručnjake i znanstvenike koji znaju o čemu je riječ. Tako će doći do vjerodostojnih činjenica. Na primjer, ovih se dana u našem tisku počela napadati kava kao opasan neprijatelj zdravlja. Znanstvenici i stručnjaci dobro znaju kome je kava potencijalno štetna, tko je i koliko može uživati, a o kavi postoje i knjige u kojima se mogu naći te informacije.

Ne zaboravimo da je svako piće ili hrana otrov ili lijek, ovisno o dozi. Jer i voda i krumpir, koji nam gotovo svakodnevno trebaju, mogu štetiti čovjeku ako ih neumjereno troši. Odmoći može svaki novinar, bilo tiska bilo radija ili televizije, kad u želji da se istakne objavi nekritično neku "senzaciju", koja nije senzacija i koju stručnjaci dobro poznaju, pogotovo kad iz lošeg prijevoda neke strane vijesti dade pogrešne informacije čitateljima, slušateljima ili gledateljima. Dobra suradnja javnih medija i nutricionista, ponajprije liječnika-nutricionista, pomoći će da se takvi slučajevi svedu na zanemariv minimum.

Odnos hrane i lijekova

Liječnicima je dobro poznato da neki lijekovi koče, a neki pospješuju i pojačavaju iskoristivost i razgradnju hrane. Također se zna da i neka hrana utječe na učinkovitost lijeka. Pri opisivanju liječenja debljine spomenuti su preparati amfetamina, koji su se najprije upotrebljavali da smanje apetit, želju za uzimanjem jela. Liječnici znaju da tetraciklinski antibiotici pogoršavaju apsorpciju mlijeka i drugih namirnica bogatih kalcijem.

Svakom je dobro poznato da je kronični alkoholizam čvrsto povezan s malnutricijom.
Utjecaj lijeka na hranu i obratno, utjecaj hrane na lijek, individualno je vrlo različit. Ali je sve jasnija činjenica da suvremeni čovjek, koji "guta" mnoštvo raznih lijekova, i te kako utječe na uzimanje i iskorištavanje hrane. Zašto individualne razlike? Zato što će lijek drukčije djelovati djetetu, a drugčije starom čovjeku. Drukčije ženi, a drukčije muškarcu. Dakle, za utjecaj lijeka na hranu i hrane na lijek, važni su ovi čimbenici: doza nekog lijeka, sastav nekog jela s obzirom na namirnice koje su upotrijebljene za njegovu pripremu, dob pojedinca, spol, veličina tijela, nutricijsko stanje pojedinca, opće zdravstveno stanje onoga koji jede i uzima neki lijek, puši li, pije li kavu, pije li alkohol neumjereno.

Svi ti čimbenici pojedinačno ili u kombinaciji nekoliko njih mogu utjecati na djelovanje nekog lijeka i, obratno, na apetit i na glad, te na iskoristivost nekog jela.

Interakcija lijek-hrana najviše se očituje u vrlo mladih ili u veoma starih osoba. Također i u vrlo pothranjenih i u vrlo debelih osoba. Jednako tako i u osoba koje boluju od raznih kroničnih bolesti.

Poznata je anegdota o njemačkom književniku Johannu Wolfgangu Goetheu. U mladosti je bio velik zaljubljenik u kavu, neumjereno ju je trošio. Kad je ostario, nije podnosio čak ni jednu šalicu kave. Zašto? Danas to jednostavno tumačimo iscrpljenošću jetre, kroz koju prolazi sva kava, a jetra je jedina u stanju razgraditi kofein i ukloniti njegovo moguće štetno djelovanje. Liječnici znaju da se kod jetre istroši mikrosomski enzimski sustav i jetra više nije u stanju razgraditi kofein. Osim toga, mnogi stariji ljudi imaju smanjenu funkciju bubrega, pa tvari koje organizam treba izbaciti mokraćom zadržavaju se u tijelu dulje nego je potrebno, jer bubrezi ne funkcioniraju u starije osobe kao u mlade.

Uzimanjem lijekova starije osobe mogu imati vrlo neugodne posljedice. Donedavno su liječnici smatrali da neki lijek propisan starijoj osobi ne djeluje zato što je ona zaboravljiva, smetena, konfuzna, pa ne uzima lijek redovito ili ne u propisanoj dozi. Danas znamo da za to nije kriva zaboravljivost i konfuzija, nego da je posrijedi nuspojava, zbog koje mnoge starije osobe samovoljno i bez liječnikova savjeta prestanu uzimati potreban im lijek.

I mnoga jela mogu utjecati na učinkovitost nekog lijeka. Različita istraživanja starijih ljudi pokazala su da mnogi od njih, u SAD čak polovica njih, pate od deficita vitamina, osobito tijamina, piridoksina, vitamina A (retinola), a mnogi i od manjka askorbinske kiseline (vitamina C)! Danas se sve više može dokazati da kronični proljev, loš apetit, mršavljenje ili debljanje te osteoporoza pojedinih starijih osoba najvjerojatnije uzrokuju lijekovi, jer stariji ljudi nekritički uzimaju odjednom mnogo tableta. Danas već postoje kompjutorski podaci o djelovanju nekog lijeka na hranu, odnosno hrane na učinak nekog lijeka. U svijetu postoje gotovo kompjutorske informacije o tome u svakoj većoj ljekarni. I naše ljekarne bi u najbližoj budućnosti trebale imati kompjutorske informacije o djelovanju lijeka na hranu i hrane na lijek.
 
Izvor, iz knjige: autor Roko Živković "Hranom do zdravlja"

Ljekovite biljke oduvijek možemo koristiti i kao začin, odnosno hranu, pa tako koristimo: anis, čubar, ružmarin, stolisnik, timijan, lovor, kadulju, mravinac, kim, ljupčac, metvicu, sipan, crnu slačicu i mnoge druge. Osim toga, širok je izbor različitih vrsta iz samonikle vegetacije koje možemo korisiti u pripremi ukusnih jela.

 

na vrh

Komentari

RSS feed za komentare ove stranice | RSS feed za sve komentare

Komentiraj


Napomena:
Poštovani/a zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Vaš komentar će biti objavljen nakon odobrenja urednika.